Nematerijalna kulturna baština

Čudesan vez duše i materije kao posebno kulturno dobro

Dobrodošlicu ti želi Dobrota, malo primorsko mjesto sa pažljivo čuvanom tajnom. To je njena čipka, jedinstvena u svijetu! U nju su žene utkale svoju ljubav, nade i strahove, čekajući da se vjerenik, suprug ili otac vrati iz uvijek neizvjesne plovidbe. Pomorstvo danas nije tako veliki sastavni dio života kao ranije, ali vještina izrade dobrotske čipke živa je kao i onda kada se pojavila - prije 8 vjekova!

Da li znaš da je za 1 cm punog veza potrebno od 5 do 6 sati rada, a za mrežasti dio minimum 2? Koliko li je onda trebalo vremena da se napravi marama, peškir, kapa ili neki drugi ukras?

Dođi i uvjeri se o kakvom umijeću je riječ! Riznicu Crkve Svetog Eustahija u Dobroti postavi na svoju listu želja, jer ona čuva čak 130 primjeraka autentičnih radova iz srednjeg vijeka!

Pjesmom i igrom u prošla vremena

Put te nanio na sjever Crne Gore, u Kolašin? Upoznaj se sa čuvarima tradicije igranja kola – kulturno umjetničkim društvom „Mijat Mašković”.

Da li možeš zamisliti tradicionalnu narodnu igru bez pratnje muzičkih instrumenata? Kako bi to izgledalo? Bolje zamisli da podršku i pratnju kolu daju samo topot koraka i djevojačka i momačka pjesma. Zamisli da pred tobom oživljavaju običaji vezani za svadbe ili prelaze godišnjih doba, kroz pjesmu i igru. Ustvari, prestani da zamišljaš. Dođi i uživaj!

Koje kulturno dobro čuva istoriju od zaborava?

Da li znaš za instrument sa samo jednom strunom? Takav postoji i zove se gusle. Misliš li da je njegov zvuk siromašan? Zapravo, njegov muzikalni nedostatak nadoknađuje jedan drugi instrument, sposoban za najljepšu melodiju – ljudski glas.

Samo, ne misli da se uz ovaj instrument pjevalo o ljubavi, to nije slučaj. Pjesme su bile epske. Pjevalo se o istinitim događajima i junacima, kako bi se istorija prenijela sa jedne generacije na drugu. Zato se Crnogorci nisu plašili neprijatelja, već gusala i toga što će prenijeti budućim generacijama o njihovom ponašanju.

Možda ćeš imati privilegiju da negdje na selu uz čašicu rakije, neki muškarac dohvati gusle i za ljubav družine prisjeti se starih vremena.

Umijeće izrade čuna “na osjećaj”

Ovo je nešto sa čime ćeš se sigurno sresti na Skadarskom jezeru! Pusti da te zadivi tradicionalni ribarski čun, dugačak i plitak (svega pola metra) koji se tradicionalno pokreće sa dva vesla. Mogu da odole strujama i vjetrovima, a koriste i za prevoz teškog tereta i stoke.

Vještina izrade čunova prenosi se u nekim porodicama kroz 5 generacija, a po riječima iskusnih majstora čun se izrađuje “na osjećaj”, i ako se samo jedna daska pogrešno postavi čun neće valjati.

Iskoristi priliku i izgubi se u rječicama i ševarima jezera, uđi čunom u plićak i otkrij skivene kutke slikovitog i bajkovitog Skadarskog jezera!

Šta to čuva najstarije bratstvo mornara?

Na tvoje iznenađenje, pored velikih država sa razvijenom pomorskom privredom, Crna Gora je ta koja ima najstariju bratovštinu mornara u svijetu!

Posjeti Pomorski muzej u Kotoru i otvoriće ti se vrata u potpuno drugi svijet! Vrata pomoraca koji su čuvali prilaze Kotoru, posjede i živote stanovnika Boke, koji su brinuli o ugledu i blagostanju stanovnika Boke.

Od IX vijeka oni su najprije religijska, zatim vojna, a danas memorijalna organizacija, koja čuva tradicije ovog bratstva i povremeno izvodi svoj originalni ples.

Bihorski ćilim – šareni djelić crnogorske baštine

Uđi u džamiju u Petnjici i pogledaj najveću kolekciju ćilima na jednom mjestu u Crnoj Gori. Dozvoli da ti mještani ispričaju kako je ćilim nekada bio statusni simbol, kako su ga poklanjali u raznim prilikama i kako je štitio porodicu od uroka, svojim šarama koje su u njega sa ljubavlju utkane.

Vrijedne tkalje i danas, sjedeći na niskim stolicama za razbojem, predu vunu i strpljivo prave zahtjevne geometrijske šare. Nevjerovatno je da za jedan kvadrat ćilima potroše 10 dana svog života.

Ako želiš da posjeduješ najljepši autentični suvenir sa sjevera Crne Gore, ovdje ga možeš i kupiti!

Prihvati izazov i otkrij još!

Ovdje se sve ne završava! Prihvati izazov i otkrij:

• Zašto je crnogorski kostim jedan od najljepših na svijetu i šta je potrebno za njegovu delikatnu izradu?
• Zašto se kolašinski sir proizvodi u listovima?
• Kako se ribalo kalimerama u Ulcinju?
• Po čemu je posebna narodna igra Crnogorski oro?
• Po čemu su specifični praznici Bokeljska noć i Fašinada?
• Ko su po legendi Romeo i Julija Boke Kotorske?
• Ko su Pava i Ahmet?
• Ko su Vladimir i Kosara?